Košnica

Košnica: Dom pčelinjeg društva
Košnica je napravljena struktura koja pruža dom pčelama i omogućava im život i rad u organiziranoj zajednici. Osim što im pruža sklonište, košnica igra ključnu ulogu u pčelinjoj proizvodnji meda i razmnožavanju.

Povijest košnica:

Ljudi su stoljećima koristili košnice za uzgoj pčela. Rane vrste košnica bile su jednostavne šupljine drveća koje su ljudi nalazili u prirodi. S vremenom su razvijene sofisticiranije konstrukcije, prilagođene lakšem upravljanju pčelinjim društvom i efikasnijoj proizvodnji meda i ostalih proizvoda.

Vrste košnica:

Danas postoje razne vrste košnica, a dvije najčešće su:

Košnice s nepokretnim saćem: Ovo su tradicionalnije košnice izrađene od drveta, slame ili pletera. Pčele u njima same grade saće za skladištenje meda i podizanje mladih.
Košnice s pokretnim saćem: Ovo su moderne košnice koje se sastoje od više razdjeljaka s okvirima u kojima se nalaze saće. Pčelari mogu lakše pristupati saćima i izvaditi med bez prevelikog uznemiravanja pčela.

Dijelovi košnice:

Bez obzira na vrstu, košnica obično sadrži sljedeće dijelove:

Dno: Pruža osnovu i zaštitu košnici.
Plodište: Glavni prostor gdje pčele žive, grade saće i skladište med.
Medište: Gornji razdjeljak s okvirima za skladištenje zaliha meda.
Krov: Štiti košnicu od sunca, kiše i snijega.
Leto: Ulaz i izlaz za pčele.

Značaj košnica:

Košnice su ključne za suradnju pčela i pčelara. One osiguravaju pčelama sigurno mjesto za život i razmnožavanje, a pčelarima omogućavaju prirodnu proizvodnju meda, propolisa i pčelinjeg voska.

Budućnost košnica:

Pčelari i znanstvenici stalno razvijaju nove modele košnica s ciljem poboljšanja zdravlja pčela, povećanja proizvodnje meda i lakšeg upravljanja pčelinjacima.

Zaključak:

Košnica je više od jednostavne naprave. To je dom pčelinjeg društva, mjesto gdje se odvija čarolija prirodne proizvodnje hrane i neizbježna suradnja između čovjeka i pčele.